Frankofoni gradovi

Do you know which is the largest Francophone city?

Ne, Pariz više nije najveći frankofoni grad zbog ekspanzije nekih drugih frankofonih gradova. Frankofone zemlje su one zemlje čiji se stanovnici služe francuskim jezikom. Prema nekim procenama, frankofonih govornika ima preko 300 miliona u 56 zemalja sveta. Zahvaljujući velikom prirodnom priraštaju, najveći frankofoni grad sada je Kinšasa, glavni grad DR Kongo. Osim Kinšase, tu su još i Alžir, Alžir (7,8 miliona), Abidžan, Obala Slonovače (5 miliona), Dakar, Senegal (3,8 miliona), Kazablanka, Maroko (3,5 miliona), Duala, Kamerun (2 miliona), Jaounde, Kamerun (1,5 miliona), Uagadugu, Burkina Faso (1,7 milion) itd. Od deset najvećih gradova francuskog govornog područja, osam se nalaze na afričkom kontinentu. Montreal u Kvebeku dolazi na četvrtom mestu sa oko 3,7 miliona stanovnika.

Zemlje frankofonije, izvor: flickr.com

Frankofona Afrika

Frankofona Afrika uključuje one zemlje koje govore francuski kao prvi ili drugi jezik. U 31. zemlji afričkog kontinenta govori se francuski jezik. Na rang listi Međunarodne organizacije frankofonije (OIF), DR Kongo broji 78 miliona stanovnika i predstavlja najveću zemalju francuskog govornog područja. Francuski jezik je stigao u ove zemlja tokom kolonizacije Afrike od strane Francuske i Belgije. Frankofona Afrika danas ima oko 116 miliona stanovnika  i to je dakle, kontinent sa najviše frankofonih govornika u svetu. Prema nekim procenama, do 2050. biće oko 715 miliona frankofonih govornika zahvaljujući demografskoj ekspanziji Afrike.

Kinšasa, izvor: commons.wikimedia.org

Kinšasa – glavni grad Demokratske Republike Kongo

Glavni grad Demokratske Republike Kongo, Kinšasa, danas ima više od 12,1 miliona stanovnika, od koji 92% govori francuski jezik, što je ukupno 11,1 miliona francuskih govornika. Pariška aglomeracija broji 10,9 miliona stanovnika, što je svakako manje od broja stanovnika Kinšase. S obzirom na neposrednu blizinu Brazavila, glavnog grada Kongo-Brazavila s druge strane reke Kongo, ove dve najbliže francusko-govorne metropole na svetu imaju oko 14 miliona stanovnika. Treba dodati i da ove zemlje imaju visoku stopu rasta (prosečno 4,2% godišnje u periodu 2000-2016). Kinšasa ima nekoliko turističkih lokacija, ali su one malo poznate.

Alžir, izvor: commons.wikimedia.org

Alžir – Alžir

Prema podacima Population Data glavni grad Alžira je prva aglomeracija Magreba. Grad je smešten na rubu Sredozemnog mora, tako da se na nekih 30 kilometara od grada nalaze prelepe plaže i letovališta. Alžir je kosmopolitski i višejezični grad, koji je doživeo eksponencijalni demografski rast zbog migracijskih talasa iz drugih gradova i ruralnog egzodusa. Inspirisao je mnoge pisce između ostalog Servantesa i Kamija, a i slikare Delakroa, Renoara, Pikasa itd. Mnoga Jugoslovenska preduzeća su učestvovala u izgradnji infrastrukture Alžira.

Abidžan, izvor: flickr.com

Abidžan – Obala Slonovače

Abidžan se nalazi oko lagune i predstavlja prirodni ulaz u državu. Obala Slonovače je ekonomski centar zapadne Afrike, a Abidjan doživljava snažan rast, karakterističan po snažnoj industrijalizaciji i bujnoj urbanizaciji.  Ovakav rast je vidljiv i na osnovu brojnih oblakodera i tržnih centara u ovom gradu. U stambenoj četvrti Cocody se nalazi hotel Slonovača, najpoznatiji u zapadnoj Africi. Abidžan  sa razlogom nosi i nazive kao Tropski Menhetn, Mali Menhetn ili Biser lagune. Noćni život u Abidžanu se smatra jednim od najživljih u Africi. Na 40 km od Abidžana nalazi se Grand-Bassam, nekadašnja prestonica. Ovo mesto, otvoreno ka Atlanskom okeanu, je na listi svetske kulturne baštine i u njoj se nalaze stare kolonijalne zgrade i zanatske radionice. Nedaleko od centra grada, obala je načičkana hotelima i luksuznim kućicama. U blizini se nalaze i brojne rajske plaže. Abidžan se takođe smatra i kulturnim središtem zapadne Afrike.

Dakar, mg.wikipedia.org

Dakar – Senegal

Dakar je glavni grad Senegala, smešten na obali Atlantskog okeana sa oko 3,7 miliona stanovnika. Grad je bio organizator prvog Svetskog festivala crnačke umetnosti 1966. godine. Dakar je i glavni finansijski centar zapadne Afrike, sedište je desetak nacionalnih i regionalnih banaka, sedište je Osnovnog instituta Crne Afrike i Centralne banke zapadnoafričkih država. Dakarska luka je jedna od najboljih u Zapadnoj Africi. Popularne četvrti, predsedničke palate, katedrale i infrastruktura nasleđeni iz kolonijalne ere. Dakar je poznat i po čuvenoj trci kroz pustinju Reli Dakar ili Pariz-Dakar.

Džamija Hasana II, Kazablanka, izvor: pixabay.com

Kazablanka, Maroko

Kazablanka je ekonomska prestonica zemlje, udaljena oko 80 km od Rabata, administrativno glavnog grada. Ovaj grad ima 3,5 miliona stanovnika i smatra se najvećim gradom Magreba. Grad su osnovali portugalci u 16. veku i dali mu naziv Casa blanca (bela kuća). Kazablanka ima značajnu modernu arhitektonsku baštinu, zahvaljujući arhitektonskoj raznolikosti koju je doživio tokom dvadesetog veka. Kasablanka ima neke od najvećih džamija na svetu. Džamija Hasana II je najveća na Magrebu, čiji minaret je najviši na svijetu i predstavlja simbol grada. Pored Marakeša, Kazablanka je nezaobilazna stanica za putnike iz celog sveta.

Ulica Sen Luis u Starom Kvebeku, izvor: flickr.com

Pokrajna Kvebek

Kvebek je pokrajna u Kanadi koja broji oko 8,5 miliona stanovnika. Kvebečani od 2006. godine imaju status „zasebne nacije unutar ujedinjene Kanade“. U Kvebeku postoji i velika srpska zajednica. Službeni jezik ove oblasti je francuski, a glavni grad je Montreal. Montreal je najveći grad Kvebeka i drugi grad po veličini u Kanadi sa oko 3,7 miliona stanovnika. Montreal je treći po veličini finansijski centar u Severnoj Americi i 12. po veličini u svijetu. Kao ekonomsko središte Kvebeka, Montreal je takođe drugi po veličini finansijski centar u Kanadi i ima veoma razgranatu ekonomiju: informacione tehnologije i vazduhoplovstvo, farmaciju, turističku i filmsku industriju. Grad je treći po veličini u globalnoj industriji video igara. Montreal je proglašen najboljim studentskim gradom na svetu i smatra se metropolom kanadskog univerziteta, sa šest univerziteta i 450 istraživačkih centara.

Sa ovim zemljama, a pre svega sa zemljama Afrike postoji veliki potencijal za razvijanje poslovne saradnje. Na ekonomskom planu, frankofona Afrika je zabeležila snažan rast. 22 zemlje u kojima se govori francuski jezik ostvarile su u proseku 5,1% godišnji rast u periodu od 2012. do 2015. godine. Južna Sahara je trenutno ekonomski najdinamičnija podregija. Kamerun je imao godišnji rast od 5,6%, Gabon 3,2% , a na Magrebu je Alžir imao najveći godišnji rast od 3,6%.

Zemlje članice takođe sarađuju u oblasti ekonomije i trgovine. Ekonomska frankofonija je stavila programe i projekte unapređenja poslovnog okruženja i konkurentnosti kompanija, kao i podršku u komercijalnim pregovorima i odbrani pozicija na tržištu. Trebada napomenuti da se francuski jezik govori i nekim delovima Švajcarske, Belgije Luksemburga itd. Od 2006. godine Srbija je zvanično posmatrač Međunarodne organizacije Frankofonije.

Ovaj tekst je napisan u okviru projekta French is also the language of business koji je udruženje IKU realizovalo u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

en_USEnglish
Scroll to Top
Scroll to Top