Održivi razvoj i Srbija

Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. To je proces promena unutar koga su eksploatacija resursa, usmeravanje investicija, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promene u harmoniji i omogućavaju korišćenje sadašnjih i budućih potencijala kako bi se zadovoljile ljudske potrebe. Iako postoje različite definicije održivog razvoja, opšte prihvaćena definicija bi mogla biti:

„Održivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života.“

Agenda 2030. – čovek je u centru razvojnog procesa,
Image source: www.rs.undp.org


Tri stuba razvoja i sedamnaest ciljeva

Kao odgovor na izazove sa kojijma se čovečanstvo susreće u 21. veku, razvijena je vizija održivog razvoja pod okriljem Ujedinjenih Nacija na globalnom nivou. Ova vizija usmerava razvojne politike država sveta u cilju smanjenja siromaštva, unapređenja blagostanja za sve, zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena. Ovakva vizija razvoja se oslanja na tri stuba ili tri dimenzije razvoja: ekonomskim, ekološkim i socijalnim, a ključni termin je ravnoteža među ovim dimenzijama. U tom pogledu, postavljeno je sedamnaest ciljeva i njihovih 169 potciljeva. Ovi ciljevi predstavljaju univerzalni poziv, kako razvijenim zemljama, tako i zemljama u razvoju, na delovanje.

Strategije održivog razvoja u Srbiji

Vlada Republike Srbije je donela brojna akta u sklopu Strategije održivog razvoja, međutim stiče se utisak da se jako malo ili ništa ne radi na praktičnoj realizaciji ove strategije. Održivi razvoj podrazumeva stalni ekonomski rast, smanjenje siromaštva, jednaka prava svih građana, smanjenje zagađenja, sprečavanje novih zagađenja i očuvanje biodiverziteta. Ovo su samo neki od aspekata na kojima se ne primećuje veliki napredak. Takođe, izuzetno je bitno i podići svest naroda od ostvarenja rodne ravnopravnosti, značaju zaštite životne sredine do promena obrazaca potrošnje i proizvodnje.

Moramo biti svesni da su reursi u našoj zemlji ograničeni, te je shodno tome potrebno mnogo racionalniije koristiti neobnovljive resurse, ali i obnovljive. Svedoci smo posledica koje već sada ostavljaju klimatske promene, a nismo ni svesni šta još možemo očekivati u budućnosti. Upravo zbog ovoga, održivi razvoj vodi računa o ograničavanju eksploatacije resursa, o međusobnoj povezanosti ekonomije, društva i životne sredine. Održivi razvoj ne poznaje granice i za njegovo unapređenje neophodno je saradnja između različitih država i kultura.

Kako praktikovati održivi razvoj?

Za unapređenje održivog razvoja u Srbiji potrebno je uzeti sve komponente razvoja u obzir:

  • Društveni napredak – smanjenje siromaštva i nejednakosti, pravična raspodela prihoda i usluga, jednakost između muškaraca i žena, pristup za sve pravdi, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj sigurnosti i inkluziji.
  • Ekološka ravnoteža – očuvanje prirodnih resursa, lokalnih i globalnih ekosistema i borba protiv klimatskih promena.
  • Kulturna raznolikost – predstavlja izvor bogatstva. Ovo podrazumeva očuvanje kulturnih sloboda identiteta, znanja i jezika.
  • Ekonomska efikasnost – održivi načini proizvodnje, potrošnje i marketinga, integracija ekoloških i društvenih troškova, stvaranje bogatstva koje zadovoljava potrebe.
  • Demokratija je i cilj i sredstvo Održivog razvoja – Pristup za sve svim ljudskim pravima: građanskim i političkim pravima; ekonomska, socijalna i kulturna prava, ekološka prava. Implementacija učešća svih aktera u definisanju, implementaciji i evaluaciji politika.

Principi održivog razvoja

Održivi razvoj ima i svoje principe, na kojima je potrebno dodatno edukovati stanovništvo, a posebno mlade:

  • Odgovornost – na individualnom, kolektivnom i međunarodnom nivou;
  • Solidarnost – u vremenu (između sadašnjih i budućih generacija) i prostoru (između severa i juga, istoka i zapada, bogatih i siromašnih, ruralnih i urbanih sredina itd).
  • Učešće – transparentno i pluralističko informisanje, konsultacije, javne debate, upravljanje konfliktima, integracija svih zainteresovanih aktera itd.
  • Predostrožnost – od ozbiljne ili nepovratne štete.

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sr_RSСрпски језик
Scroll to Top
Scroll to Top